Boris Poljak

Boris Poljak rođen je 1959. godine u Splitu gdje je završio gimnaziju i studirao pravo. U Kino klubu Split od 1978. sudjeluje u realizaciji desetak neprofesionalnih filmova kao snimatelj ili autor. Profesionalno se bavi filmom od 1988. godine. Kao direktor fotografije snima preko pedeset kratkometražnih (dokumentarnih i eksperimentalnih) filmova te tri dugometražna igrana filma i nekoliko dugometražnih dokumentarnih filmova. U svojstvu redatelja snima sedam filmova od kojih su tri u koautorstvu s Damirom Čučićem. Dugogodišnji je član Kino kluba Split i Hrvatskog filmskog saveza. Voditelj je brojnih snimateljskih radionica (Škola medijske kulture „Dr. Ante Peterlić“, Kino klub Split itd.) Nagrađen je brojnim nagradama na domaćim i međunarodnim festivalima, od kojih su najznačajnije nagrade u Nyonu, Karlovym Varyma i Oberhausenu. Živi i radi u Splitu.

Damir Čučić

Audiovizualnim djelatnostima Damir Čučić počeo se baviti 1989. godine u Filmskoj autorskoj grupi „Enthusia Planck“ iz Samobora. Djeluje kao redatelj, montažer, scenarist i izvršni producent na područjima eksperimentalnog, dokumentarnog i igranog filma. Režirao je trideset devet kratkih i četiri dugometražna filma. Od 1995. radi kao montažer na HRT-u. Montirao je više od 120 filmova i dokumentarnih TV emisija. Povremeno režira i montira dokumentarne radio-drame za Treći program HR-a. U ranijim mandatima bio je član Izvršnog odbora, a danas predsjednik Hrvatskog filmskog saveza. Osnivač je Mikrokina, lanca kinematografa za kratkometražne filmove i eksperimentalnog kazališta „Djeca vukovi“. Voditelj je u više od 40 filmskih radionica za dokumentarni i eksperimentalni film. Povremeno izlaže videoradove i fotograme iz filmova na samostalnim i skupnim izložbama. Filmovi su mu bili prikazani na 200-njak međunarodnih filmskih festivala te na javnim televizijama u Europi. Režirao je i montirao desetak EBU koprodukcija na Hrvatskoj televiziji. Sudjelovao je u realizaciji velikih sportskih manifestacija te bio stalni suradnik Dokumentarnog, Znanstvenog i Dječjeg programa te Programa kulture HRT-a. Dobitnik je tridesetak filmskih nagrada.

Sanja Šamanović

Sanja Šamanović, redateljica i producentica, doktorirala je na Geodetskom fakultetu gdje je predavala predmete vezane uz fotografiju. Devedesetih godina 20. stoljeća objavljuje tekstove u više hrvatskih tjednika. Članica je Kinokluba Zagreb od 1996. godine gdje režira svoje prve filmove. Producirala je veći broj dokumentarnih i eksperimentalnih filmova (Čučić, Faktor, Šamanović, Marinković) kao i kazališnih predstava (Patafta, Schiener, Latin). Koproducentica je igranog filma Marije Perović, „Grudi“ koji je 2020. bio crnogorski kandidat za Oscara. Nekoliko godina radila je kao voditeljica filmske nastavne produkcije na Akademiji dramske umjetnosti. Zajedno s Vedranom Šamanovićem režira višestruko nagrađivane dokumentarno-eksperimentalne filmove „Prolaz za van“ i „Terasa“, a s dokumentarnim filmom „Naslijeđe“ sudjeluje na više hrvatskih i svjetskih festivala. Direktorica je i umjetnička selektorica One Take Film Festivala. Trenutno je zaposlena na Sveučilištu Sjever u Varaždinu.

Simon Bogojević Narath

Simon Bogojević Narath diplomirao je 1992. godine na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Eksperimentalnim filmom, videom i videoinstalacijama bavi se od 1990., a od 1993. sve ga više zanima kompjutorska 2D i 3D animacija. Autor je kratkih animiranih i eksperimentalnih filmova koji su prikazivani na nekima od najznačajnijih svjetskih filmskih festivala. Dobitnik je niza domaćih i međunarodnih nagrada među kojima su i Nagrada za najbolji animirani film na festivalu u Clermont-Ferrandu, Posebna nagrada na festivalu u Annecyju te „Nagrada Vladimir Nazor“ za postignuće u filmskoj umjetnosti u 2006. godini. Predavač je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Umjetničkoj akademiji u Splitu kao i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za animaciju te na Sveučilištu Sjever. Autor je, između ostalih, filmova „Ruka gospodara“ (1995.), „Bardo Thodol“ (2000.), „Bez naziva“ i „Plasticat“ (2003.), „Levijatan“ (2006.), „Morana“ (2008.) i „Cvijet bitke“ (2011.), za koje je dobio nagrade „Oktavijan“ za najbolji animirani film (12. Dani hrvatskog filma, 2003.), nagradu žirija za posebna dostignuća na području animiranoga filma (12. Dani hrvatskog filma, 2003.), najbolji kratki film na videu (Anima Mundi, 2003.), nagradu za animirani film (ASIFA Hrvatska, Dan hrvatske animacije, 2003.), posebnu nagradu žirija za prvi film, 2. mjesto (Anima Mundi, 2003.), nagradu publike za najbolji kratki film (Future Film Festival, 2004.), najbolji kompjuterski film (London International Animation Festival, 2004.), nagradu publike (Brussels International Festival of Fantastic Film, 2005.), diplomu za postignuća u 3D animaciji (Bimini International Festival of Animation Films, 2005.) i druge. S Hrvatskim filmskim savezom surađivao kao član žirija na revijama te na mnoge druge načine.

Slaven Zečević

Slaven Zečević diplomirao je filmsku i televizijsku montažu na Akademiji dramske umjetnosti te magistrirao na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Profesionalno se bavi filmom od 1988. godine. Tijekom dosadašnje karijere montirao je niz igranih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova, surađujući s redateljima poput Lukasa Nole, Nevena Hitreca, Dražena Žarkovića, Hrvoja Hribara, Daniela Kušana, Damira Čučića, Zdravka Mustaća, Petra Krelje, Čejen Černić, Silvestra Kolbasa i drugih. Na inicijativu filmologa Daria Markovića 1988. godine sudjeluje u pokretanju filmskog časopisa Kinoteka. Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća objavljuje eseje te filmske kritike u mnogim hrvatskim tiskovinama poput Starta, Oka, Slobodne Dalmacije, Nacionala, Globusa, Jutarnjeg lista itd. Piše stručne i znanstvene tekstove. Na Danima hrvatskoga filma dva je puta nagrađivan za montažu. Dobitnikje triju Zlatnih Arena za montažu na Festivalu igranog filma u Puli za filmove: „Snivaj, zlato moje“, „Koko i duhovi“ i „Šuti“. Kao vanjski suradnik i asistent na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu radi od 2008. do 2013. godine, a 2019. postaje vanjski suradnik Sveučilišta Vern. Član je Hrvatskog društva filmskih djelatnika te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Dubravka Premar

montažerka i dizajnerica zvuka

Dubravka Premar je rođena 1958. godine. 1978. godine završila je II. gimnaziju i srednju Funkcionalnu muzičku školu, odsjek klavir u Zagrebu. Diplomirala je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1984. godine, odsjek Filmska i TV montaža. Od 1982. godine angažirana je na brojnim filmovima i serijama kao montažerka slike i zvuka, skript te asistentica montaže. Od 1985. do 1993. godine bila je angažirana na Akademiji dramskih umjetnosti kao vanjska predavačica kolegija Montaža zvuka. Od 1987. uglavnom radi kao montažerka i dizajnerica zvuka. 2001. godine otvara svoj vlastiti studio za montažu i obradu zvuka. Od 2006. godine angažirana je kao voditeljica Specijalizirane radionice za postprodukciju zvuka na Školi medijske kulture ``Dr. Ante Peterlić``. Na filmskom festivalu u Puli 2000. godine nagrađena je Zlatnom arenom za zvuk za igrani film ``Nebo, sateliti`` redatelja Lukasa Nole, 2009. za igrani film ``Crnci`` redatelja Zvonimira Jurića i Gorana Devića, a 2013. za igrani film ``Šuti`` redatelja Lukasa Nole. Članica je Hrvatskog društva filmskih djelatnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Goran Škofić

redatelj i suvremeni umjetnik

Goran Škofić (Pula, 1979.) Diplomirao na odsjeku za film i video na Umjetničkoj akademiji u Splitu, 2005. godine. Izražava se u mediju videa, fotografije, videoinstalacije i filma, spajajući elemente performansa i prostora kroz manipulativne mogućnosti pokretne slike. U radovima kao motiv koristi pojedinca ili skupinu ljudi kroz koje na često humoran ili autoironičan način prikazuje društvene deformacije i apsurde svakodnevice. Nerijetko je sam protagonist u svojim radovima. Nastupao je mnogim filmskim festivalima, ostvario je više od 30 samostalnih i veliki broj grupnih izložba u Hrvatskoj i inozemstvu. Boravio je na umjetničkim rezidencijama u Francuskoj, Švicarskoj, Belgiji, SAD-u i Brazilu. Izdvojene nagrade su: Oktavijan i Jelena Rajković na 11. Danima hrvatskog filma 2001., Nagrada Radoslav Putar 2009., Nagrada Bogdanka Poznanović, Videomedeja, Novi Sad, Srbija 2012., Grand Prix na 51. Zagrebačkom salonu 2016. Njegovi radovi dio su javnih zbirka: Wroclaw Contemporary Museum, Poljska, Galerija umjetnina, Split, FRAC, Pays de la Loire, Carquefou, Francuska, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, Muzej Lapidarium, Novigrad, Hrvatska. Radi i živi u Zagrebu i Poreču.

Matija Pisačić

redatelj

Rođen je u Zagrebu. Maturirao 1995. na temu stripa na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Studirao filozofiju i religijsku kulturu na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Član je ULUPUH-a i Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika. Surađuje s brojnim reklamnim agencijama (Mccan Erickson, Luminus, Imago…) na izradi knjiga snimanja, likovnih rješenja tiskanih oglasa i TV reklama. Posredstvom agencija surađivao s raznim klijentima kao npr. Coca Cola, Microsoft i Hrvatska turistička zajednica za koju 2009. kreira likovna rješenja za tri animirana TV spota. Surađuje na brojnim izložbama ilustracija i stripova u Hrvatskoj i šire. Jedan je od urednika strip fanzina „Ohoho!“ za koj i crta stripove. S Krešimirom Zimonićem 2011. osniva umjetničku organizaciju ``Anima`` i započinje produkciju autorskih animiranih filmova. UO Anima koproducira s Adriatic Animation iznimno uspješan ``Život s Hermanom H. Rottom`` redateljice Chintis Lundgren. Također koproducira sa Zagreb filmom animirani film ``Bobo`` redatelja Andreja Rehaka. Dobitnik je prestižnih nagrada poput Oktavijana za najbolji animirani film 1999. godine te Zlatni javor 2016. godine za najoblji regionalni animirani film. 2020. godine “Pustolovine Glorije Scott: Umorstvo u katedrali“, osvaja nagradu za scenarij, TOFUZI International Animated Film Festival, Araja, Gruzija.

Silvestar Kolbas

filmski snimatelj, fotograf i redatelj

Silvestar Kolbas, snimatelj, redatelj i fotograf, rođen je u Petrovcima 1956. godine. Diplomirao je filmsko i televizijsko snimanje 1982. godine na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Danas je redoviti profesor na istoj školi. Radio je na HRT (ranije TV Zagreb) kao snimatelj od 1985. do 1996. Vodio je mnogobrojne filmske radionice i tečajeve. Objavljivao i uređivao stručne radove iz područja snimanja. Snimio je više igranih i TV – filmova, serija i dokumentarnih filmova. U autorskim dokumentarnim i eksperimentalnim filmovima, te fotografskim izložbama koristi autobiografsko ishodište, ali i problematizira vizualne medije.

Snježana Tribuson

redateljica i scenaristica

Rođena 8. 2. 1957. u Bjelovaru. Diplomirala 1981. godine filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti Zagreb kratkim igranim filmom Svjetski rekord prema vlastitu scenariju (nagrada Sedam sekretara SKOJ-a). Od 1981. radi kao vanjska suradnica na TV Zagreb, režirajući različite emisije (igrane, dokumentarne, obrazovno-dokumentarne). Od 1982. režira TV drame i TV filmove, njih 9 do 2003. Snimila četiri igrana filma. Pisala scenarije s Goranom Tribusonom za TVseriju Odmori se, zaslužio si i režirala tridesetak epizoda. Aktivno sudjeluje u radu DHFR-a. U nekoliko mandata kao članica Upravnog odbora, a trenutno kao članica Nadzornog odbora. Od 2004. radi kao docentica, od 2009. kao izvanredna profesorica, a sada je redovna profesorica na odsjeku Filmske i televizijske režije na ADU.